Još prije nekoliko decenija je u brošurama inoturoperatora zapisano da je Herceg Novi „kamena slika i remek-djelo civilizacija, ali i raskošna botanička bašta. Svoje bujno mediteransko zelenilo, tu čudnu scenografiju iza „Kapije Boke“, stekao je, uglavnom, zahvaljujući generacijama pomoraca koji su s brojnih vijača donosili sadnice palmi, oleandara, eukaliptusa, agava, kaktusa, bambusa, magnolija i ostalog egzotičnog rastinja.

Kao „grad vječnog zelenila, sunca i skalinada“, svojevremeno ga je opisao i nobelovac Ivo Andrić, i sam, poput mnogih pisaca, ostavljajući svoju „jesen života“ u Herceg Novom.





Utemeljio ga je bosanski kralj Tvrtko I, proljeća 1382. Gradom će ga načiniti tek njegov nasljednik i sinovac Stjepan Vukčić - Kosača, poznatiji kao Herceg Stjepan, po kome će grad i dobiti današnje ime. Uz susjedni Dubrovnik, Novi ubrzo postaje značajan privredni, politički i kulturni centar na moru.



Sem Turaka za njega su se otimali i Španci, Mleci, Francuzi, Englezi, Rusi, Austrougari... Svaka je imperija i velesila ovde ostavila značajne civilizacijske tragove u brojnim fortifikacijskim, ali i sakralnim i drugim građevinama. Danas je on riznica raznorodnih stilova, od orijentalne arhitekture do baroka. Gradom dominiraju kule Forte mare, Španjola, Kanli-kula... Sada su to ljetnje pozornice na kojima se odvijaju programi već tradicionalnih filmskih, muzičkih i pozorišnih festivala.

Reprezentativne spomenike i nasljeđe iz stogodišnje vladavine Austrougarske predstavljaju tvrđave na otočiću Mamula, te Prevlaka i Arza na samom ulazu u Bokokotorski zaliv.

Od sakralnih objekata dominatno mjesto zauzima Manastir Savina, jedno od najljepših zdanja barokne arhitekture na Jadranu, gradnjom Male crkve začet još 1030. godine. Iz vremena mletačke prevlasti značajno mjesto zauzimaju i crkve Sv. Jeronima, Sv. Antuna, Sv. Franje, a po značaju uz njih je i crkva Sv. Leopolda Mandića, rođenog Novljanina.



Najstariji festival u gradu je „Praznik mimoze“, tokom januara i februara. Svetkovina u slavu ovog cvijeta traje nedeljama. Poklonicima istorije bogate zbirke Zavičajnog muzeja pružaju ponajbolju sliku o bogatom duhovnom nasljeđu Novog.